Monografija „Albanski slikari Crne Gore – Most boja i Mediterana“ omaž ulcinjskim umjetnicima

Iz štampe je izašla reprezentativna dvojezična monografija na crnogorskom i albanskom jeziku „Albanski slikari Crne Gore – Most boja i Mediterana“ / „Piktorët shqiptarë në Malin e Zi – Urë e ngjyrave të Mesdheut“, u izdanju JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM).

Monografija, posvećena stvaralaštvu albanskih slikara iz Ulcinja, predstavlja značajan kulturni i izdavački poduhvat, ali i priznanje umjetnicima čija su djela, kroz više generacija, oblikovala posebno mediteransko, albansko, ulcinjsko i crnogorsko likovno iskustvo.

Monografija donosi izbor iz stvaralaštva dvanaest umjetnika, čija su imena u knjizi predstavljena dvojezično: Đerđ Noc Martini / Gjergj Noc Martini, Ruždi – Rudi Goga / Ruzhdi – Rudi Goga, Bilal Nikezić / Bilal Nikeziq, Naser Hasa / Naser Hasa, Vahida Hasanaga – Nimanbegu / Vahida Hasanaga – Nimanbegu, Mersiha Resulbegović – Mavrić / Mersiha Resulbegoviq – Mavriq, Edin Kaplani / Edin Kapllani, Jozo Kočović / Jozo Koçoviq, Brigita Antoni / Brigita Antoni, Aldemin Suka / Aldemin Suka, Jetmira Hodža / Jetmira Hoxha i Emina Nimanbegović / Emina Nimanbegoviç.

Njihova različita generacijska, estetska i stvaralačka iskustva u monografiji oblikuju širu likovnu sliku Ulcinja, Mediterana i Crne Gore.

Dvojezični karakter ove monografije ima posebnu vrijednost. Crnogorski i albanski jezik u njoj se susrijeću kao ravnopravni nosioci umjetničkog, mediteranskog i multikulturnog pamćenja. Time knjiga ne govori samo o slikarstvu, već i o zajedništvu jezika, kultura i identiteta koji se na prostoru Ulcinja i Crne Gore prirodno dodiruju, prepliću i dopunjuju.

Proročić ističe da monografija potvrđuje da je kultura najljepša kada ne zatvara vrata, već ih otvara prema drugome, prema različitom i prema onome što društvo ne udaljava, nego ga čini bogatijim. Upravo zato ovo izdanje ne govori samo dvama jezicima, već i dvjema bliskim kulturnim memorijama koje se u Ulcinju ne razdvajaju, nego prepoznaju kao dio iste mediteranske cjeline.

Prateći kulturnu scenu Crne Gore, autor teksta navodi da je imao čast i zadovoljstvo da se upozna sa stvaralaštvom albanskih slikara iz Ulcinja. Kao posebno upečatljiva izdvaja snažna umjetnička djela koja odišu Mediteranom i Otrantom, na kapiji Ulcinja, prostoru na kojem su se kroz vjekove preplitale civilizacije, brodovi, mornari, slikari, ribari i pjesnici.

Ta umjetnost, kako navodi, nije samo lični doživljaj, već duboka poruka o spoju tradicije i modernog izraza, o identitetu koji se izgrađivao u dodiru sa različitim kulturama.

Crna Gora, zemlja u kojoj se susrijeću planina i more, istorija i savremena umjetnost, kultura i identitet, vijekovima je bila inspiracija mnogim umjetnicima. Među njima posebno mjesto zauzimaju albanski slikari Crne Gore, čija djela predstavljaju spoj mediteranskog senzibiliteta, tradicije i modernog likovnog izraza.

Ova monografija zato nije samo publikacija o slikarima, već likovno-esejistički osvrt na dragocjeni stvaralački krug, na umjetnike koji su bojom, linijom, formom i unutrašnjom svjetlošću obogatili vizuelnu kulturu Crne Gore i Mediterana.

„Likovna scena naše države ne bi bila cjelovita bez njihovog doprinosa, bez njihovog mediteranskog kolorita, bez svjetlosti Ulcinja, bez mora, kamena, agruma, brodova, pejzaža i ljudskih sudbina koje su utkali u svoja platna“, zapisuje Proročić.

Jedna od dragocjenih manifestacija koja je svjedočila značaju ovih umjetnika bila je kolektivna izložba „Dio Mediterana“, koju je organizovao CEKUM. Upravo je ta izložba, prema riječima autora, bila snažan podstrek da nastane ova monografija, otvarajući prostor da se stvaralaštvo ulcinjskih slikara sagleda sa poštovanjem, pažnjom i sviješću o njihovom doprinosu kulturnom identitetu Crne Gore.

U monografiji su albanski slikari Ulcinja predstavljeni kao čuvari svjetlosti Mediterana. Njihova djela prepliću more, kamen, agrume i ljudsku sudbinu u neponovljive slike postojanja. Ona su, ističe Proročić, platna obojena bojama juga, ali i svjedočanstva o kulturnom identitetu i neprestanom dijalogu.

Posebno poštovanje autor iskazuje Gzimu Hajdinagi, direktoru CEKUM-a, čija su vizija, podrška i posvećenost bili od izuzetnog značaja za nastanak monografije. Njegov predgovor, kako navodi, predstavlja snažnu poruku o smislu kulture, multikulture i umjetnosti u Crnoj Gori.

Hajdinaga u predgovoru ističe da čovjek koji dolazi iz mediteranskih prostora nosi u sebi posebnu svjetlost – svjetlost mora, sunca, kamena natopljenog istorijom i jezika prožetog tolerancijom. Upravo iz te svjetlosti, kako zapisuje, izrastaju boje, mirisi, sjećanja, umjetnost i čovjek.

Proročić posebno izdvaja Hajdinaginu misao da su umjetnici, slikajući nebo i more, „naslikali i samu dušu Crne Gore“. Ta rečenica, prema njegovoj ocjeni, najtačnije određuje suštinu ove monografije, jer albanski slikari Ulcinja nijesu naslikali samo pejzaže, portrete, more, barke, kamen, žene, masline, apstraktne prostore ili svjetlosne mediteranske horizonte, već jedan duh, jedno vrijeme, jednu pripadnost i jednu Crnu Goru koja se prepoznaje po svojoj širini.

Jednako važnom smatra i poruku da umjetnost ovih slikara „ne pripada samo Albancima, već svima nama“, jer je dio kolektivnog identiteta Crne Gore, njenog otvorenog srca i multikulturnog duha.

U toj rečenici, kako navodi, sadržana je suština ove knjige, ali i suština odgovorne kulturne politike. Umjetnost ne smije biti zatvorena u etničke, jezičke ili administrativne okvire, već je prostor u kojem se prepoznajemo, ogledamo i učimo da u tuđem vidimo i svoje.

Hajdinaga u predgovoru podsjeća i na misiju CEKUM-a – da kultura nije samo nešto što treba čuvati, već nešto što treba živjeti. Upravo to je, prema riječima autora, jedna od najvažnijih poruka ovog izdanja. CEKUM ovom monografijom ne čuva kulturu kao zatvoren prostor prošlosti, već je predstavlja kao živu, stvaralačku i savremenu snagu.

Kroz ovakve izdavačke poduhvate kultura manjina postaje vidljiva, dostojanstvena i ravnopravno prisutna u javnom prostoru Crne Gore. Zato je doprinos CEKUM-a višestruk: to je doprinos kulturi Crne Gore, afirmaciji albanskog likovnog stvaralaštva, Ulcinju kao mediteranskom umjetničkom prostoru, ali i promociji multikulture, interkulturalnog dijaloga i kulturne različitosti.

Ova monografija ima dokumentarnu, umjetničku i simboličku vrijednost. Dokumentarnu, jer okuplja i predstavlja stvaraoce koji zaslužuju ozbiljnu pažnju javnosti. Umjetničku, jer kroz reprodukcije, biografije i eseje otvara prostor za razumijevanje njihovih poetika. Simboličku, jer pokazuje da Crna Gora najljepše govori o sebi onda kada govori svim svojim jezicima, svim svojim bojama i svim svojim kulturnim glasovima.

Monografija „Albanski slikari Crne Gore – Most boja i Mediterana“ ne pripada samo jednoj instituciji, jednom gradu ili jednoj zajednici. Ona pripada svima koji vjeruju da je kultura najčistiji oblik susreta među ljudima.

Ona je most između Ulcinja i Crne Gore, između crnogorskog i albanskog jezika, između lokalnog i univerzalnog, između tradicije i savremenosti, između mora i čovjeka. Kroz djela ulcinjskih slikara vidi se da umjetnost ne poznaje granice, već ljepotu, istinu i trajnost.

Zato ova monografija predstavlja priznanje ulcinjskim umjetnicima, potvrdu njihove vidljivosti i vrijednosti, ali i snažan doprinos CEKUM-a savremenoj kulturi Crne Gore. Ona podsjeća da se istinsko bogatstvo jednog društva ne mjeri samo njegovom istorijom i prirodom, već i sposobnošću da prepozna različitost kao ljepotu, snagu i dar.

U toj svjetlosti, monografija ostaje trajni zapis o slikarima čije boje ne blijede, već ostaju pečat Mediterana, Ulcinja i Crne Gore – pečat umjetnosti koja povezuje, oplemenjuje i čuva ono najbolje u nama.

Piše: Božidar Proročić, književnik