05/07/2026, 19:00 Knjižara Karver
Poslednji dan festivala će početi u 19 h promocijom knjiga Matice crnogorske i knjige Crnogorska narodna proza objavljene na crnogorskom, engleskom, španskom jeziku. U programu učestvuju: Ivan Ivanović, Marija Krivokapić, Jasmina Nikčević, Ivana Kovač Barett, Varja Đukić.
Matica crnogorska je osnovana 1993. godine na Cetinju kao nezavisna i nevladina organizacija intelektualaca. Skupština Crne Gore je 18. marta 2008. godine donijela Zakon o Matici crnogorskoj kao samostalnoj organizaciji u oblasti kulture. Dan Matice je 22. maj, datum njenog osnivanja. Svrha Matice je čuvanje i razvoj kulturnog identiteta crnogorskog naroda i naroda koji žive u Crnoj Gori, na svim područjima duhovnog, naučnog i umjetničkog stvaralaštva, a naročito radi na učvršćivanju narodne i kulturne samosvijesti Crnogoraca u domovini i u svijetu. U tom cilju Matica podstiče izučavanje kulturno-istorijske baštine Crne Gore, izdaje monografske i periodične publikacije, zbornike, organizuje stručne tribine i predavanja, uspostavlja veze sa crnogorskim iseljenicima i inostranim kulturnim institucijama. Od 2000. godine izlazi časopis za društvena pitanja, nauku i kulturu Matica. Matica crnogorska je nastala kao reakcija na rat i dosljedna je protiv nasilja, manipulacije, asimilacije, a za mir, demokratiju, multikulturu, slobodu stvaralaštva, vjersku i etničku toleranciju. Matica se zalaže za integraciju demokratske i suverene Crne Gore u mediteranski i evropski kulturni prostor, kako u oblasti društvenih odnosa i ljudskih prava, tako i kulturi, medijima, nauci i umjetnosti i za ustanovljavanje univerzalnih kriterijuma i evropskih standarda. U tu svrhu je Matica publikovala svoje programe Crna Gora pred izazovima budućnostii Crna Gora na evropskom putu.
Nakon toga, u 20:30 h slijedi program promocije knjige Limited edition Kruna Lokotara. U programu učestvuje autor i Ilija Đurović.
O knjizi Limited edition, izdavač Buybook :
Od pet definicija pojma dnevnik koje nalazimo u online izdanju Enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, za ovu su prigodu najvažnije dvije: dnevnik kao kronološki opis zbivanja i dnevnik kao žanr autobiografske književnosti. I premda će Kruno Lokotar, autor knjige "Limited edition" (Buybook, 2025.) na jednom mjestu, očito u šali, navesti da je izbrojao preko dvanaest hiljada vrsta dnevnika – pa bi logično bilo pomisliti kako ova hiperbola povlači i veći broj značenja pojma čijim tumačenjem započinjemo ovaj prikaz – prilika nalaže ne odstupati od dvaju značenja koji se, ne slučajno, u Leksovoj natuknici nalaze na prvim dvama mjestima.
Dnevnik, naime, doista prije svega promatramo kao kronološki opis zbivanja (osobito kada je riječ o dnevniku kao historijskom vrelu), a potom i kao književni žanr. Doduše, stavljanje fokusa na književnoteorijsko promatranje dnevnika dopušta barem djelomičnu kontradikciju naspram prve definicije, utoliko što postmodernističko iskustvo dopušta djelomično ili potpuno raskidanje s kronologijom (ako kronologiju shvatimo kao slijed linearnog vremena).
Na kraju večeri u 22 h biće program pod nazivom Opservatorija za sekularnost u kojem učestvuju: Ratimir Martinović, Sanja Orlandić, Slavica Stamatović Vučković, Jasmina Nikčević, Biljana Jovićević, Marko Vukčević, Varja Đukić.
Izvor: Knjižara Karver
{{komentar.osoba}} :
{{komentar.tekst}}
