Program 16. Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja za petak 13. maj

Program pretposljednjeg dana 16. Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja biće otvoren u 11 h predstavljanjem vrtića “Artić Pinokio”, a mališani, polaznici ove privatne predškolske ustanove igrom i pjesmom dodaće poseban ton sajamskoj atmosferi.

U podne, učenici muzičke škole „Vasa Pavić“ prezentovaće domete te ugledne ustanove.

Na tribini nazvanoj “Žene u crnogorskoj književnosti”, od 13 h govoriće profesori Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Zbirke poezije “Trn” i zbornika “Dezintegrisano”, Milovana Kljajevića biće predstavljene publici u terminu od 15 h, dok će od 17 h, biti riječi o zbirci duhovne poezije “Tvoja ruka” Radmile Knežević.

O ovoj knjizi govoriće pjesnikinja Milica Bakrač i autorka, a moderatorka je Stanka Rađenović.

Sa doktorom Branimirom Nestorovićem, kojeg publici širom regiona ne treba posebno predstavljati, od 18 h razgovaraće, Jelena Krsmanović, a literarni povod njegovog gostovanja na sajmu je promocija njegove knjige ”Između dva sveta”,

Od 19 h hrvatski autor Renato Baretić predstaviće roman “Zadnja ruka”, a razgovor sa autorom vodiće Đorđe Gregović.

Za kraj ovog sajamskog dana, od 20 h bosanska autorka Magdalena Blažević- predstaviće roman “U kasno ljeto”, a razgovor sa autorkom vodiće Goran Samardžić.

Ukratko o izdanjima i autorima.

Milovan Kljajević počeo je da piše poeziju sasvim slučajno, tačnije čudnim spletom okolnosti. Kako u životu ništa nije slučajno tako je i Milovanu samo trebao okidač i da njegov talenat oživi i zablista u   punom sjaju.

Kako sam kaže, piše da bi našao svoju prvu, davno izgubljenu

pjesmu i neće stati dok je ne pronađe, mada je obišao sva smetlišta i

nema je nigdje.

*

Radmila Knežević rođena je 1971. godine u Prizrenu.

Na Filološkom faklultetu u Prištini diplomirala je na smjeru književnost i srpski jezik. Članica je Udruženja književnika Srbije,

kao i Udruženja književnika Crne Gore.

Objavila je pet knjiga, a u opusu ima pjesme, kratke priče za djecu, te drame za najmlađe. Pjesme su joj prevođene na ruski, engleski I njemački jezik. Dobitnica je više književnih i nagrada za režiju.

**

“Između dva sveta“ je knjiga o sudaru svjetova klasične I tradicionalne medicine, prenošenja psihičke i životne energije, vjeri bez koje nema uspjeha, pozitivnom stavu prema životu, ishrani kao bitnom faktoru zdravlja, vodi, Nikoli Tesli koji je njegova velika inspiracija, šamanskoj medicini i esencijalnim stvarima koje čine život.

Medicina nema odgovor na sva pitanja – kaže prof. dr Branimir Nestorović, koji se godinama edukuje, bavi istraživanjima i analizama svjetskih studija na ovu temu. Iza dr Nestorovića je 40 godina izuzetne ljekarske prakse i na desetine hiljada pacijenata koji ga pamte kao nasmijanog i izuzetno posvećenog ljekara.

Branimir Nestorović (Beograd, 16. decembar 1954) srpski je pedijatar, pneumolog i alergolog, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji i nekadašnji načelnik Službe pulmologije i alergologije Univerzitetske dečje klinike „Tiršova”.

Studije je završio na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1979. godine. Doktorirao je na istom fakultetu 1985. godine s disertacijom iz uže naučne oblasti pedijatrije i alergologije pod naslovom “Polenska alergija u dece”.

***

“Zadnja ruka”, žanrovski je slojevita i jezično virtuozno pisana priča objavljena u izdanju Hena.com.

Urednik knjige Kruno Lokotar kazao je da je riječ o četvrtom romanu toga autora, u kojem je ponovo vidljiva Baretićeva legendarna vještina jezičnih poigravanja i majstorskih dijaloga, osvjedočenih u njegovoj knjizi “Osmi povjerenik”, kao vjerovatno najpopularnijem romanu savremene hrvatske književnosti.

Njegova nova knjiga propituje neke temeljne postavke književnosti I svijeta, moralne izbore, a sve kroz priču  u kojoj se očaj, rezignacija, proplamsaji sreće i straha smjenjuju i miješaju.

Glavni junak “Zadnje ruke” bivši je novinar i priznati pisac u stvaralačkom i egzistencijalnom škripcu, koga počinju da opsijedaju njegovi sopstveni likovi.

Prema klasičnoj klasifikaciji, “Zadnja ruka” po svemu je ‘roman lika’, rekao je Lokotar, ali to je roman lika u kome glavnog lika terorišu njegovi sopstveni likovi.

Baretić je otkrio kako je prvih 107 stranica ove knjige nastalo 2013. godine, da bi onda roman stavio po strani i ponovo mu se vratio tek za vrijeme pandemije. U međuvremenu je puno pisao, a uz svoj novinarski posao, radio je i kao sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarista, (ko)autor tekstova za kazališne predstave. No, nije imao vrstu koncentracije potrebnu za pisanje romana.

Renato Baretić rođen je 1963. u Zagrebu, a od 1996. živi u Splitu, te već gotovo 40 godina živi isključivo od pisanja, u najvećoj mjeri i bez prestanka kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima. Bio je suosnivač i prvih 10 godina umjetnički direktor Pričigina, splitskog festivala pričanja priča.

Dosad je objavio tri romana, “Osmi povjerenik” (2003.), “Pričaj mi o njoj” (2006.) i “Hotel Grand” (2008.), dvije zbirke poezije “Riječi iz džepova” (1998.) i “Kome ćemo slati razglednice” (2005.), te, među ostalim, “Kadrovi kadra”, izbor iz kolumni o televiziji (2005.), “Split za početnike – abeceda grada”, zabavno-poučni vodič (2015., koautor s Ivicom Ivaniševićem), i slikovnicu “Muka malog vuka”.

***

Teško da ste skoro pročitali nešto tako potresno, a toliko lijepo kao što je nova knjiga Magdalene Blažević, u izdanju ”Booke”. Iz posvete je jasno da je ovo roman o ratnom zločinu. Odmah na početku saznajemo da je naratorka mrtva devojčica. Ona nam govori o svom djetinjstvu, daje nam krokije života na selu, grubog, siromašnog i neidiličnog, jer stvaran život nikad nije bajkovit, ali jeste topao i živopisan, pun mirisa, boja i zvukova. Glas kojim govori nije nezreo, naprotiv, ali jeste djetinji i poetičan, i upravo to pojačava sablasnu jezu predstojeće smrti. Je li iko javio ljetu da sam umrla? Ovo je prije svega roman koji u svakom akteru vidi ranjivost i ljudskost, čak ni naoružani vojnici nisu svedeni na dehumanizovano zlo. U njemu nema nacionalnosti, ne spominju se zaraćene strane i utoliko je antiratni vapaj snažniji, jer je to mogao da bude bilo koji rat.

Kontrast između nježnosti i ljepote s jedne strane i užasa i besmislenosti s druge, slomiće vam srce. Uprkos mučnoj temi, “U kasno ljeto” je roman koji će vas očarati poetičnošću i nježnošću.

Magdalena Blažević je prava čarobnica.

Izvor: 16. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja